FAGRI hala’o estudu esperimetál kona-ba …

FAGRI hala’o estudu esperimetál kona-ba BSF hodi hamenus lixu orgániku

𝐔𝐍𝐓𝐋 𝐇𝐀𝐋𝐀’𝐎 𝐄𝐒𝐓𝐔𝐃𝐔 𝐄𝐒𝐏𝐄𝐑𝐈𝐌𝐄𝐍𝐓Á𝐋 𝐊𝐎𝐍𝐀-𝐁𝐀 𝐁𝐒𝐅 𝐇𝐎𝐃𝐈 𝐇𝐀𝐌𝐄𝐍𝐔𝐒 𝐋𝐈𝐗𝐔 𝐎𝐑𝐆Á𝐍𝐈𝐊𝐔 - 1

Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL), liuhusi Faculdade de Agricultura (FAGRI), hala’o peskiza esperimentál utilizasaun Lalar Metan (LM) ka Black Soldier Fly (BSF), atu hamenus lixu orgániku iha Timor-Leste.

Peskiza ne’e ho títulu “Leveraging Black Soldier Fly (Hermetia illucens) Larvae Production for Animal Feed as an Organic Waste Solution in Dili, Timor-Leste”, hala’o iha Metinaro durante fulan haat, hahú husi 2 Maiu to’o 28 Setembru 2026.

Peskizadór no atual Vise-Dekanu ba Asuntu Akadémiku FAGRI Prof. Delfim da Costa, hatete peskiza refere foka ba prosesu haki’ak no produsaun Lalar Metan, hodi sukat nia kapasidade atu han lixu orgániku.

“Peskiza ida-ne’e ita hala’o, tanba iha Timor-Leste ita hasoru problema lixu ne’ebé barak liu, to’o governu tenke investe kareta-truk barak atu tula lixu, liuliu iha Díli. Nune’e, ita halo esperimentu ho Lalar Metan hanesan amostra (sample) atu hatene nia kapasidade ba han lixu orgániku. Ita haree katak larva Lalar Metan bele han lixu orgániku to’o 60% iha loron ida”, hatete Prof. Delfim iha Metinaro 26/08 .

Peskizadór ne’e akresenta katak, material prinsipál iha peskiza ne’e mak BSF ka Lalar Metan, ne’ebé uza Amostra lixu orgániku hanesan aidila, kulu tasak no hahan orgániku sira.

“Peskiza ida-ne’e nia material prinsipál mak BSF ka Lalar Metan. Ita utiliza nia atu halo tratamentu ba lixu orgániku. Amostra lixu orgániku foti husi merkadu, raut no lori mai, depois ita fó lixu orgániku ne’e ba larva atu han.

Husi rezultadu ne’e, ita haree katak larva sira han lalais. Amostra ida ho todan 500 grama bele hotu iha tempu loron haat. Kapasidade han ne’e maka’as tebes no iha potensiál boot atu sai solusaun ba redusaun lixu orgániku iha futuru”, hatete.

Aleinde ne’e peskizadór saliente estudu ne’ebé hala’o bele fó solusaun ba problema tolu. (1) bele ajuda hamenus lixu orgániku, (2) larva bele sai hahan ba ikan no manu, (3) restu husi prosesu ne’e bele uza nu’udar adubu orgániku ba ai-horis sira.

Peskiza ne’e hala’o iha Postu Administrativu Metinaro, Suku Wenunuc, Aldeia Saham, ho apoiu finanseiru husi Instituto Nacional de Ciência e Tecnologia (INTL).

Peskiza ne’e envolve husi dosente na’in-rua husi FAGRI, Prof. Agostinho da Costa no Prof. Donata O. de Araújo, hetan apoiu husi estudante na'in-rua hanesan asistente, Melquiano Casimiro no Narcisio Gomes Soares.