Lansa Fatuk Inan Konstrusaun Edefísiu (FEST) baze ba Sidade Universidade UNTL-Hera

Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL), lansa fatuk inan ba konstrusaun Fakuldade Enjeñaria Siénsia no Teknolojia (FEST) ho apoiu grand husi Governu Japaun liuhusi JICA ho milaun 21, iha ne’ebé hahú iha 20 fevereiru to’o entrega iha jullu 2019.
FB 5 copyIha entrevista, tersa-feira ne’e (20-02), Reitór UNTL, Professór Francisco Miguel Martins hateten konstrusaun ne’e nia fundu orsamentu husi Governu Japaun liuhusi JICA ho totál milaun 21, ne’ebé Reitór maka asina kontratu ho kompañia ne’ebé liu iha konkursu.


“Projetu ne’e Kompaña Ringkai Nissan Construction CO.LTD maka kontraktór ho edefísiu tolu kompletu ho fasilidade; saladeaula, sala ba professór sira, kantina no auditóriu ida ne’ebé bele akomula asentu 400, no sei kompleta mós ho fasilidade ba edifísiu sira maka eziste ona (tuan)”.
Fonte ne’e afirma katak liuhusi lansamentu ne’e baze ida hodi hahú ona konstrusaun ba sidade universidade nian tanba dezenvolvimentu iha fíziku no non-fíziku.
“dezevolvimentu non-fíziku maka liga ba parte akadémika, investigasaun sientífika, disseminasaun ka Koñesimentu, treinamantu elevasaun kualidade estudante, embora fíziku maka ita dadaun hala’o hela kontrusaun, tan ne’e Primeiru-Ministru no membru governu mai hotu atu tau hanoin katak sidade universidade ne’e importante”.
Entretantu Embaixadór Japaun nian iha Timor-Leste, Hiroshi Miami, porfere iha diskursu katak apoiu ne’e atu hadi’ak kondisaun no ambiente ba profesór no estudante sira nian, ho esperansa sei partesipa husi joven barak hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste nian.
Iha fatin hanesan, Xefe Kaza-Sivil Prezidénsia Repúblia, Fracisco Vasconselhos, maka reprezente Prezidente (RDTL) hodi hato’o diskursu ho parabens ba estrutura UNTL-FEST konstrusaun ne’e nu’udar investimentu ida hodi hasa’e kualidade edukasaun.
“Kualidade ba ensinu superiór ida di’ak liu iha siénsia no teknolojia, iha investimentu ne’e importante tebes ba dalan dezenvolvimentu kualidade, koñesimentu sientífiku, ekonomia, no enjeñaria”.
Enkuantu Primeiru-Ministru Mari Bim Amude Alkatiri hateten lansamentu ne’e, harii edefísiu importante hodi lori siénsia no teknolojia ba oin, bainhira ko’alia kona-ba dezenvolvimentu timoroan hatene katak labele la’o mesak la ba fatin ida, tenke loke odamatan ba kooperasaun.
“Iha defisiénsia balun iha sistema edukasaun tanba la hanorin ba ita-nia oan sira hodi hatene lójika halo dezenvolvimentu, bele hatene lójika halo kooperasaun ho mundu tomak, tanba universidade ne’e universalidade laiha fronteira”,rekoñese Xefe Governu Dahituk ne’e.
Projetu ne’e, harii edefísiu 3 kompletu ho fasilidade, saladeaula, sala-administrasaun, sab aba professor, auditoriu no kantina, sala biblioteka ho folin yen-Japaun biliaun 2. 231 ne’ebé ekipara ho milaun 21 dollar-Amerikanu, ne’ebé sei entrega iha jullu 2019.
Kompaña Ringkai Nissan Construction CO.LTD maka implementa konstrusaun, Ogawa Seiki Co.Ldt maka fornese ekipamentu sira ba projetu ne’e, no sei hetan supervizaun husi Consortium of Yamashita Sekkei Inc no Intem Consulting, Inc. *MG434*